Help:Reading (Bosanski)

Pošto većina ArchWiki-a sadrži indikacije koje možda zahtjevaju pojašnjenje za nove Arch Linux korisnike (ili GNU/Linux generalno), ovaj članak osnovih procedure je napisan da se izbjegne konfuzija i da se izbjegne ponavljanje u člancima.

Organizacija

Većina članaka na ArchWiki ne pokušava da pruži holistički uvod; umjesto toga napisani su prateći DRY principe pod pretpostavkom da će korisnik potražiti dodatni materijal za temu koju ne razumiju. Gdje je moguće, takav materijal je naglašen u članku posebnim formatiranjem. Vidi #Formatiranje.

Radi ove organizacije, možda je potrebno ispitati nekoliko povezanih izvor da se u potpunosti razumije ArchWiki članak. Tačnije, korisnici koji su novi u Arch Linux (ili GNU/Linux generalno) trebaju da očekuju da će čitati veliki broj članaka čak i prilikom rješavanja jednostavnih problema. Posebno je važno istražiti dodatni materijal prije pitanja za pomoć.

Formatiranje

link na sekciju u trenutnom članku: #Organizacija
link na drugi ArchWiki članak
link na eksternu web stranicu
link na man page: intro(1)
man page koja je samo dostupna offline: foo(1)
link na paket u [[official repositories]|oficijalnom repository-u]: foobar
link na paket u AUR-u: foobar^AUR

Obični user ili root

Neke linije su napisane kao:

# mkinitcpio -p linux

Druge imaju drukčiji prefiks:

$ makepkg -s

Broj ili znak hash (#) označava da se komanda mora pokrenuti kao root, gdje dolar znak ($) označava da se komanda pokreće kao obični user.

Note: Komande koje imaju prefisk # su namijenjene da se izvršavaju iz root shell-a, do kojeg se može lako doći sa sudo -i. Pokretanje sudo command iz neprivilegovanog shella umjesto command iz root shella će raditi u većini slučajeva sa nekim izuzetcima poput redirekcija i zamjena komandi koje striktno zahtijevaju root shell. Vidi i sudo.

Bitni izuzeci da se istaknu:

# Ovaj alias daje output u bojama ls alatu
alias ls='ls --color=auto'

U ovom slučaju, kontekst oko znaka znači da se ovo ne pokreće kao komanda, nego se treba urediti kao fajl. U ovom slučaju, znak signalizira komentar. Komentar može biti objašnjavajući tekst koji se neće interpretovati od strane asociranog programa.

Nakon daljnjeg ispitivanje, "give away" znakovi uključuju velika slova praćena # znakom. Obično, UNIX komande nisu napisane na ovaj način i većinu su vremena skraćenice za pune riječi engleskog jezika (npr. Copy postaje cp).

Većina članaka olakšava raspoznaju time što navede korisniku šta treba da se radi:

Appendaj u ~/putanja/do/fajla:

# Ovaj alias daje output u bojama ls alatu
alias ls='ls --color=auto'

Appendaj, dodaj, kreiraj, uredi

Kada je naglašeno da se apenda, doda, kreira ili uredi jedan ili više fajlova, implicitno se navodi da bi trebao da koristiš jednu od sljedećih metoda.

Da se kreira ili modifikuje fajl sa više linija preporučuje se da se koristi text editor. Npr, koristeći nano da se uredi file /etc/bash.bashrc je:

# nano /etc/bash.bashrc

Da se kreira ili prepiše fajl sa stringom, može biti jednostavnije koristiti output redirekciju. Sljedeći primjer kreira i prepisuje sadržaj /etc/hostname fajla sa tekstom myhostname.

# echo myhostname > /etc/hostname

Output redirekcija također se može koristiti za appendanje stringa u fajl. Sljedeći primjer appenda tekst custom-repo u /etc/pacman.conf.

echo "[custom-repo]" >> /etc/pacman.conf

Kada se traži da se kreira folder, koristite mkdir komanda:

# mkdir /mnt/boot

Učini executabilnim

Nakon kreiranja fajla, ukoliko je predviđeno da se pokreće kao skripta mora biti executable, npr sa:

$ chmod u+x script

Vidi chmod. Neke aplikacije poput fajl menadžera mogu imati grafički interfejs da se radi isto.

Source

Neke aplikacija, uglavnom [[command-line shell]-ovi, koriste skripte za svoju konfiguraciju: nakon modifikovanja njih, moraju se source-ati da bi se primjenile promjene. U slučaju bash-a, npr. to se radi sa pokretanjem source ili .:

$ source ~/.bashrc

Kada wiki predloži da se modifikuje takva konfiguracijska skripta, neće eksplicitno podsjećati da mora da se source-a i samo u nekim slučajevima će vas uputiti na ovu sekciju sa reminder linkom.

Instalacija paketa

Kada članak kaže da se instalira neki članak, neće navesti detaljne instrukcije kako da se to uradi, već će samo spomenuti ime paketa koji treba da se instalira.

Note: Često, install ili installirano linkovi se koriste da pokazuje na ovu sekciju članka. Da bi ovo radilo, JavaScript mora biti enabled.

Podsekcija ispod sadrži pregled generalnih procedura instalacija u zavisnost od vrste paketa.

Oficijalni paketi

Za pakete sa oficijalnih repository-a pročitat ćete nešto poput:

Instaliraj foobar paket.

Ovo znači da morate pokrenuti:

# pacman -S foobar

pacman članak sadrži detaljna objašnjenja za rad sa paket menadžmentom efektivno.

Arch User Repository

Za pakete sa Arch User Repository-a pročitat ćete nešto poput:

Instaliraj foobar^AUR paket.

Ovo znači da generalno moraš pratiti foobar^AUR link, skinuti PKGBUILD arhivu, ekstraktoati, provjeriti sadržaj i na kraju pokrenuti, u istom folderu:

$ makepkg -sri

Note: base-devel grupa paketa je potrebna za buildanje paketa iz AUR-a ili sa ABS.

Arch User Repository članak sadrži sva detaljna objašnjenja i najbolje prakse za rad sa AUR paketima.

Rad sa systemd unit fajlovima

Kada članak kaže da se start-a, enable-a, stop-ira ili restart-uje neki systemd unit(npr. servis), neće navesti detaljne instrukcije kako da se to uradi, nego će biti nešto ovako:

Start example.service.

Ovo znači da moraš pokrenuti:

# systemctl start example.service

start link će vas odvesti na systemd članak, koji sadrži sva detaljnja objašnjenja za rad sa systemd unit fajlovima u Arch Linux-u.

Note: start, enable, stop, restart... linkovi su redirektovani na specifične sekcije, koje rade ukoliko je JavaScript enabled.

System-wide protiv user-specific konfiguracije

Bitno je zapamtiti da postoje dva tipa konfiguracije na GNU/Linux sistemima. System-wide konfiguracija se odnosi na sve korisnike. Pošto su sva system-wide podešavanja obično unutar /etc/ folder, root privilegije su potrebne da se promjene. Npr, da se primjene Bash podešavanja koja utiču na sve korisnike, /etc/bash.bashrc treba se modifikovati.

User-specific konfiguracija utiče samo na jednog korisnika. Dotfiles se koriste za user-specific konfiguraciju. Npr, file ~/.bashrc je user-specific konfiguracijski fajl. Ideja je da svaki korisnik može definisati svoja podešavanja, poput alijasa, funkcija i drugih interaktivnih feature-a, poput prompta, bez da utiče na druge korisnike.

Note: -/ i $HOME su shortcuti za korisnički home folder, obično /home/username/.

Česti shell fajlovi

Bash i drugi Bourne kompatibilni shellovi, poput Zsh, također sourcaju fajlove u zavisnosti od toga da li je shell login shell ili interactive shell. Vidi Bash#Configuration files i Zsh#Startup/Shutdown files za detalje.

Pseudo varijable u primjerima koda

Neko dijelovi koda mogu sadržavati tzv pseud-variables (pseudovarijable), koje, kao što i samo ime kaže nisu stvarne varijable korištene u kodu. Umjesto toga, one su generički placeholder i moraju biti manuelno razmijenjeni sa spefičnim sistemskim konfiguracijskim dijeloma prije nego što kod može biti pokrenut ili parsiran. Česti shellovi poput bash i zsh imaju tab-completion za auto-complete parametara za česte komande poput systemctl-a.

U ovom članku to se slaže sa Help:Style/Formatting and punctuation, pseudo-variables su formatirane kao italic. Npr:

Enable dhcpcd@interface_name.service za mrežni interfejs identificiran iz outputa ip link komande.

U ovom slučaju interface_name se koristi kao pseudo varijabla za systemd template unit. Svi systemd template uniti, prepoznatljivi po @ znaku, zahtijevaju sistemsko-specifične konfiguracijske iteme kao argument. Vidi Systemd#Using units.

Komanda dd if=data_source of=/dev/sdX bs=sector_size count=sector_number seek=partitions_start_sector može biti pokrenuta kao root user da wipe-a particiju sa specifičnim parametrima.

U ovom slučaju pseudo varijable se koriste da opišu parametre koje je potrebno zamijeniti. Detalji kako ih prikupiti je objašnjeno u sekciji Securely wipe disk#Calculate blocks to wipe manually.

This article or section needs expansion.

Reason: Spomeni druge primjere, idealno za kategorije drugih uređaja (skladište) sa linkovima da se podrže stavke iz članka. Primjeri su namijenjeni da se ne dupliraju objašnjenja u drugim sekcijama. (Discuss in Help talk:Reading (Bosanski))

U slučaju primjera fajlova, paste-anje pseudo varijable u stvarni konfiguracijski fajl može crashati program koji ih koristi.

Ellipses (Elipse)

U većini slučajeva elipse (...) nisu dio stvarnog sadržaja fajla ili output-a koda nego predstavljaju izostavljeni ili opcionalni dio teksta koji nije relevantan za diskusiju.

Npr. HOOKS="... encrypt ... filesystems ..." ili:

/etc/X11/xorg.conf.d/50-synaptics.conf

Section "InputClass"
    ...
    Option      "CircularScrolling"          "on"
    Option      "CircScrollTrigger"          "0"
    ...
EndSection

Uzmi u obzir da u nekoliko slučajeva, elpise mogu biti smisleni dio sintakse koda: pozorni korisnici će moći da ih primjete u zavisnosti od konteksta.